Paradajz je prije dvije decenije uz papriku bio glavni proizvod Semberski povrtlara. Sa promjenom klimatski faktora, kao i zahtjevnije tehnologije u proizvodnji, paradajz se danas gaji na znatno manjim površinama, koje i dalje nisu zanemarljive. Proizvodnja industrijskog paradajza, namjenjena prerađivačima, prednjači u odnosu na proizvodnju konzumnog paradajza, namjenjenu konzumentima.
Paprika je takođe tradicija Semberije i gaji se od 50-tih godina, prošlog vijeka. Prije svega dominira paprika tipa babure, mada je u poslednje dvije decenije veliki dio površina zasađen dugom paprikom (rogom), koja je namjenjena za industrijsku preradu. Pojavom plasteničke proizvodnje u poslednjoj deceniji, paprika je postala glavni poljoprivredni proizvod koji se proizvodi u plastenicima.
Plavi patlidžan u poslednje vrijeme zauzima sve veće površine. Gaji se na otvorenom, ali ima značajne površine u tunelskoj proizvodnji. Pretežno se koristi u industriskoj preradi.
Znatno veće površine u poslednjoj deceniji su pod ovom kulturom. Prije svega upotreblja se kao mlad luk u konzumnoj upotrebi, a značajan dio odlazi na industrijsku preradu.
Krastavac je pored paprike osnovni plastenički proizvod koji se proizvodi u Semberiji. Pretežno su zastupljeni polu salatari koji imaju visok i stabilan prinos. Vrlo brzo se beru, a od rasađivanja do berbe potrebno je 22-26 dana. Pretežno su zastupljeni hibridi OPALIT, MONOLIT i dr.
Još za vrijeme SFRJ, Semberija tj. Bijeljina bila je poznata po bijeljinskom kupusu. Danas je taj bijeljinski kupus zamjenjen visoko rodnim hibridima, tako da je tradicija gajenja kupusa nastavljena. Bijeljinski kupus se i dalje gaji kao autohtona sorta ovog područija, ali na znatno manjim površinama nego prije. Od savremenih hibrida se pojavljuju: BRAVO, GLORIA, PRUKTOR, GLOD MASTER
Predstavljaju najintezivniju povrtlarsku proizvodnju na otvorenom u poslednjih nekoliko godina. Tunelska proizvodnja je omogućila Semberskim povrtlarima da budu konkuretni i prepoznatljivi na trzištu BiH i regiona. Ovladavanjem savremenim tehološkim dostignućima u proizvodnji bostana, kao i cijenom koštanja same proizvodnje, lubenica i dinja prestavljaju značajan profit povrtlarima u Semberiji.
Voće u Semberiji zauzima površine koje čine obronci planine Majevice, tj. njen jugo-zapadni dio. Od voćarski kultura dominiraju šljiva i jabuka. U novije vrijeme se pojavljuju plantaže kruške, trešnje, breskve, kajsije, jagodičastog voća, kao i zasadi oraha, lešnjaka, aronije i dr.
Od ratarski kultura u Semberiji dominira kukuruz. Procjena je da se od ukupno 55.000 ha obradivih površina u Semberiji, pod kukruzom nalazi čak polovina. Posle kukuruza, najviše su zastupljena strna žita, od kojih dominira pšenica koja zauzima čak 90% zasejanih površina.
EKO GREEN p.o. ,poljoprivredna zadruga sa sjedištem u Crnjelovu-Bijeljina, je osnovana usled nedostatka kompanija koje bi omogućile brz, jeftin i profitabilan plasman povrća, voća i ljekovitog bilja kako na tržištu BiH, tako i na tržištu EU. Našim vezama sa poslovnim partnerima u EU i zemlji, u stanju smo da ponudimo ¨win-win¨ opciju i za investitore i za proizvodjače. Naša namjera je da omogućimo lakši plasman poljoprivrednih proizvoda malim i srednjim gazdinstvima. Takođe, uz praćenje svih tehnološki dostignuća u oblastima povrtlarstva, ratarstva i voćarstva cilj nam je održivost autohtnih sorti i vrsta sa ovog područija.